|
|
post # 1 | 25.09.2011 , 10:21 PM
|
U supermarketu možete pročitati razne tekstove i to ne samo pored police sa štampom. Svaka od deklaracija na hrani je rezultat miliona uloženih dolara zahvaljujući kojima se takav proizvod proglasio bezbjednim za upotrebu.
Pronaći ćete dugačku listu hrane koja obećava da će vam promijeniti život i to nabolje. Izravnaće vam stomak, smanjiti zadnjicu i uz sve to vas učiniti srećnijom osobom. Zapravo, većina ovih namirnica izaziva potpuno suprotan efekat. Naučite kako da razlikujete istinu od reklame i možda ćete konačno dotjerati navike koje vas sprečavaju da izgubite višak kilograma.
Ovo su najčešći mitovi:
1. Kukuruzni sirup sa visokim procentom fruktoze je gori od bijelog šećera
Da bijeli šećer nije dobar za vaše zdravlje znaju i ptice na grani. Što manje šećera pojedete, tim bolje. Međutim, da li je kukuruzni sirup gori od šećera, već je podložno diskusiji.
Evo šta treba da znate:
I sirup i šećer se sastoje od mješavine dvije vrste šećera – fruktoze i glukoze. To znači da vaše tijelo neće moći da razazna razliku između te dvije vrste; njemu je sve to samo šećer. “Grijeh” sirupa obogaćenog fruktozom je što je suviše jeftin i što ga iz tog razloga dodaju u sve i svašta – od žitarica, do kečapa i industrijskih dresinga za salatu. Može uticati na vaše zdravlje na način koji još nije u potpunosti razjasnila naučna zajednica.
Da li je dobro izbjegavati sirup u ishrani? Apsolutno! Najbolje je da izbacite sve nepotrebne šećere. Međutim, predstavljanje kukuruznog sirupa kao nutricionističkog neprijatelja broj jedan je zapravo pretjerivanje.
2. Morska so je zdravija od obične
Obična so koja se svakodnevno koristi je kamena i sadrži ugrubo oko 2.300 mg natrijuma po kafenoj kašičici. Morska so dobija se isparavanjem morske vode i takođe sadrži istu količinu natrijuma što ove dvije vrste čini gotovo identičnim. Oni koji se zalažu za upotrebu morske soli ističu da ona ima i druge sastojke poput magnezijuma i gvožđa ali, u stvari, ovi minerali postoje u zanemarljivim količinama.
Da biste unijeli značajniju količinu potrebno je da se doslovno predozirate natrijumom. Štaviše, obična so se uvijek jodira, što igra značajnu ulogu u regulisanju hormona. Morska so vas neće snabdijeti ovim mineralom. Zaključak je sljedeći: zamjena kamene morskom solju neće vam donijeti ništa naročito. Još ćete ostati bez nekoliko parica više dok je budete kupovali.
3. Energetska pića su manje štetna od gaziranih
Energetska pića imaju za cilj da vas snabdiju vitaminom B, biljnim ekstraktima i aminokiselinama kako bi vas osnažila.Međutim, ono što će vaše tijelo najbolje upamtiti (naročito vaš struk) jeste šećer u ovim napicima. Jedna prosječna limenka “koštaće” vas 280 kalorija koje potiču od čistog šećera, što je oko 80 kalorija više od limenke “Pepsija”.
Štaviše, na Univerzitetu u Merilendu jedna studija je pokazala da su energetska pića oko 11 odsto štetnija po vaše zube, nego obična gazirana. Evo tajne koju proizvođači energetskih napitaka kriju od vas: jedino što je dokazano da djeluje u energetskim napicima jeste kofein. Ako vam treba energije, poštedite se šećera i popijte jednu šolju kafe.
4. Dijetalni gazirani sokovi su bezopasni
Istraživači gojaznosti ističu da vještački zaslađivači koji se koriste u dijetalnim napicima – aspartam i sukraloza, na primjer, vode do toga da teže kontrolišete napade gladi.
Jedna studija je pokazala da pacovi uzimaju mnogo više kalorija ako im se obroci začine vještačkim zaslađivačima. Pokušajte da se disciplinujete tako što ćete gaziranu vodu začiniti sa malo limunovog soka ili biljnog čaja i time zamijenite sve te napitke.
5. Nizak sadržaj masti u hrani je dobar za vas
Kada je riječ o marketingu, termin “nemasni” je sinonim za “prepunjen solju i jeftinim ugljenim hidratima”. Da bi izbacili mast iz recimo putera od kikirikija, proizvođači dodaju maltodekstrin, brzo svarljiv ugljeni hidrat.
To vam sigurno neće pomoći da smršate. U jednoj studiji iz 2008. dokazano je da ljudi koji su tokom dvogodišnjeg istraživanja bili na dijetama zasnovanim na smanjenom unosu ugljenih hidrata, uspjeli su da smršaju čak 62 odsto više, nego oni koji su izbacivali masnoće.
6. Hrane “bez transmasnih kiselina” su zaista takve
Kompanije imaju dozvolu da na deklaraciju stave kako neki njihov proizvod ima nula grama transmasnih kiselina, čak i kad sadrži 0,5 grama po porciji. Naime, zbog porasta broja oboljelih od srčanih tegoba, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje ljude da unos transmasnih kiselina zadrže na najnižem nivou – maksimalno jedan gram na 2.000 unesenih kalorija.
Ako vam je kuhinja puna proizvoda sa 0,5 grama transmasnih kiselina, možda unosite mnogo više od propisanog maksimuma. Najbolje je da do daljnjeg izbjegavate proizvode koji u svom sastavu imaju oznaku djelimično hidrogenizovano ulje (u prevodu – trans masti).
7. Hrana sa natpisom “prirodno” je zdravija
Nema ozbiljnijeg napora svjetskih vlada da se uvede kontrola na postavljanje oznake “prirodno” u deklaracijama namirnica.
Takvi natpisi stavljaju se na sve proizvode – od flipsa do gaziranih pića. Iako je tačno da je porijeklo većine sastojaka prirodno, treba imati u vidu da svaki od njih prolazi kroz niz hemijskih procesa kojima gubi (ako je ikada i posjedovao) sva pozitivna svojstva. Najgore od svega je što će vas takav naziv privući da kupite običnu “džank” hranu.
8. Žumanca povećavaju holesterol
Žumanca sadrže holesterol, ali su istraživanja pokazala da ovaj nutritivni holesterol nema gotovo ništa sa onim koji je štetan po vaš krvotok.
Istraživači su ispitali jaja u više od 30 studija i otkrili da konzumiranje jaja nema veze sa srčanim oboljenjima, a još jedno ispitivanje je pokazalo da jedenje jaja za doručak može smanjiti cjelodnevni kalorijski unos.
9. Brza hrana vas oslobađa stresa
Već ste se sigurno našli u sljedećoj situaciji: iznervirani i pod stresom ležite na kauču sa jednom rukom duboko zaronjenom u ogromnu kesu grickalica. U jednom trenutku će vam to sigurno biti utjeha, ali jedna studija objavljena u “Britanskom žurnalu psihijatrije” otkrila je da ćete zapravo od toga postati samo dodatno depresivni.
Bolje vam je da se odlučite za neki konkretan i zdrav obrok bogat složenim ugljenim hidratima. Uostalom, pročitajte narednu stavku.
10. Čokolada vam škodi
Kakao je biljna hrana bogata flavonoidima koji poboljšavaju krvotok i podstiču oslobađanje endorfina – hormona sreće. Takođe sadrži zdrave oblike zasićenih masti, stearina za koje je dokazano da povećavaju “dobri” holesterol.
Međutim, evo i začkoljice: većina ljudi misli na mliječnu čokoladu, koja sadrži više masti nego kakaoa. Treba da forsirate tamnu čokoladu i to sa što većim procentom kakaoa.
11. Musli je zdrav
Tačno je da je ovas zdrav, kao i ovsena kaša. Međutim, u musliju se nalaze žitarice koje su presvučene šećerom i ispečene kako bi bile hrskave. Količina masti i šećera koji se dodaju u gotove musli mješavine su obično tajna proizvođača, što znači da kupujete “mačku u džaku”.
12. Banane su najbolji izvor kalijuma
Vaše tijelo koristi kalijum da bi zadržalo nerve i mišiće efikasnim i adekvatan unos može poništiti loše djelovanje natrijuma na krvni pritisak. Jedna studija iz 2009. pokazala je da odnos 2:1 kalijuma i natrijuma u ishrani može prepoloviti šanse da obolite od srčanih bolesti.
Međutim, budući da unosimo ogromne količine soli svakog dana, nemoguće je unijeti prirodnim putem dva puta više kalijuma. Jedna banana ima 422 mg kalijuma i 105 kalorija. Sljedeće namirnice imaju gotovo istu količinu kalijuma, ali znatno manje kalorija:
- Krompir, polovina srednje velike krtole, 80 kalorija
- Kajsije, pet voćki, 80 kalorija
- Lubenica, jedna šolja, 55 kalorija
- Brokoli, glavica, 50 kalorija
- Sušeni paradajz, četvrtina šolje, 35 kalorija
13. Narandže su najbolji izvor vitamina C
Mnogo više od običnog osnaživača imuniteta, vitamin C je antioksidans koji igra važnu ulogu u metabolizmu. On zateže kožu i podstiče gradnju kolagena, poboljšava raspoloženje i podstiče mršavljenje.
Međutim, pošto tijelo ne može ni da stvara ni da skladišti ovaj vitamin, potrebno je da ga stalno unosite. Narandža je možda najpoznatiji izvor vitamina C, ali ne i najbolji.
Jedna narandža ima oko 70 kalorija i isto toliko mikrograma vitamina C. Postoji pet izvora koji će vam pružiti mnogo više:
- Papaja, tri četvrtine šolje, 50 kalorija
- Prokelj, jedna šolja, 40 kalorija
- Jagode, sedam komada, 40 kalorija
- Brokoli, pola glavice, 25 kalorija
- Crvena paprika, pola jednog komada, 20 kalorija
14. Organsko je uvijek bolje
Često, ali ne uvijek. Organski proizvodi su nutritivno identični njihovim “prskanim” ekvivalentima. Izloženost pesticidima, međutim, povezuje se sa povećanim rizikom od gojaznosti.
Međutim, mnoge vrste voća i povrća imaju veoma nizak nivo pesticida, na primjer, crni luk. U bezbjedne namirnice spadaju i avokado, kukuruz šećerac i ananas.
Uopšteno, voće i povrće sa debelom korom su bezbjedni, bez obzira na način uzgoja, dok celer, breskve, jabuke i borovnice, treba da kupujete u prodavnicama organske hrane.
15. Meso je loše
Svinjetina, junetina i jagnjetina su najbolji izvori kompletnih proteina, a danska studija otkrila je da ishrana koja se sastoji od 25 odsto kalorija proteinskog porijekla može da vam pomogne da izgubite dva puta više kilograma, nego ako se pridržavate niskog unosa.
Zatim, meso je bogato vitaminom B12, koji se nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijekla. On je jedan od esencijalnih vitamina jer pomaže tijelu da dekodira DNK i gradi crvena krvna zrnca.
Britanski istraživači otkrili su da adekvatan unos proteina usporava starenje mozga. Nema razloga da budete zabrinuti ni za srčana oboljenja, jer je dokazano da samoprocesuirano meso (kobasice i salame) predstaljaju pretnju krvnim sudovima.
Neprocesuirano, odnosno, ono koje nije dimljeno, salamureno ili hemijski konzervirano, ne predstavlja nikakav rizik za organizam.
Na vlastitu incijativu sam banovan ali vratio sam se...
Ako vas nesto zanima, obratite mi se putem privatnih poruka.
Ako mi planirate ostvati reputaciju, bilo pozitivnu ili negativnu sa pitanjem ili negodovanjem, uradite to ali me obavjestite putem poruke jer u 99% slucajeva to ne vidim...
|
|
| |
