|
Indijanci - najpametniji narod...
| |
|
|
post # 1 | 15.06.2011 , 8:54 AM
|
Kada je predsednik SAD-a Abraham Lincoln, pre gotovo jednog i po veka (1854 godine) ponudio da država kupi veliki deo indijanske zemlje, a indijanskom narodu je ponuđen rezervat, na tu ponudu dobio je odgovor poglavice plemena Sijetla. Pismo se ubraja u među najdublje i najlepše misli koje su ikad izrečene o čovekovoj okolini.
PISMO POGLAVICE
Kada veliki poglavica iz Washingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od nas traži. Kako možete kupiti ili prodati nebo,toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Mi nismo vlasnici svežine vazduha i bistrine vode. Ako mi ne posedujemo svežinu vazduha i bistrinu vode, kako Vi to možete kupiti? Svaki deo te zemlje svet je za moj narod. Svaka blistava borova iglica, svako zrno peska na rečnoj obali, svaka maglica u tami šume,sveti u su u mislima i iskustvu mog naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sećanja na crvenog čoveka. Mrtvi beli ljudi zaboravljaju zemlju svog rođenja kada odu među zvezde u šetnju. Naši mrtvi nikad ne zaboravljaju ovu lepu zemlju jer je ona majka crvenog čoveka. Mi smo deo te zemlje i ona je deo nas! Mirisno cveće naše su sestre, Jelen,Konj,Veliki Orao,svi su oni naša braća. Stenoviti vrhovi,sočni pašnjaci,toplina tele ponija i čovek, svi oni pripadaju istoj porodici. Tako kad vreliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mesto, tako daćemo mi sami moći živeti udobno. On će nam biti otac i mi ćemo biti njegova deca. Mi ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti lako. Jer ta zemlja je sveta za nas. Ta sjajna voda što teče brzacima i rekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sećati da je to sveto i morate učiti vašu decu da je to sveto da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sećanje mog naroda. Žubor vode glas je moga oca. Reke su naša braća, one nam utoljuju žeđ. Reke nose naše kanue i hrane našu decu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se sećati i učiti vašu decu da su reke naša braća i vaša i morate od sda dati rekama dobrotu kakvu bi ste pružili svakom bratu. Mi znamo da beli čovek ne razume naš život. Jedan deo zemlje njemu je isti kao drugi, jer je on stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kad je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje dece i ne brine se. Grobovi njegovih očeva i zemlja što mu decu rađa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci zemlji i prema bratu nebu kao prema stvarima koje se mogu kupiti, opljačkati,prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prožderati će zemlju i ostavi će samo pustoš. ne znam! Naš način je drugačiji nego Vaš. Od pogleda na vaše gradove crvenog čoveka zabole oči. A možda je to jer je crveni čovek divlji i ne razume. Nema mirnog mesta u gradovima belog čoveka. Nema mesta gde se čuje otvaranje listova u proleće ili drhtaj krila leptira. Možda je to jer sam divlji i ne razumem. Buka mi vređa uši.Šta je život ako čovek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovek i ne razumem. Indijanac više voli blagi zvuk vetra kad se poigrava licem močvare, kao i sam miris vetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Vazduh je skupocen za crvenog čoveka jer sve živo deli jednaki dah životinja, drvo, čovek.Beli čovek ne izgleda kao da opaža vazduh koji diše. Kao čovek koji umire mnogo dana on je otupeo na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se sećati da je vazduh skupocen za nas, da vazduh deli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vetar što je mom dedi dao prvi dah takođe će prihvatiti i njegov zadnji uzdah.I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mesto gde će i beli čovek moći da dođe i da okusi vetar što je zaslađen mirisom poljskog cveća. Tako ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo postaviću jedan uslov: beli čovek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumem neki drugi način. Video sam hiljade raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio beli čovek ustrelivši ih iz prolazećeg voza.Ja sam divljak i ne razumem kako dimeći železni konj može biti važniji od bizona koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovek bez životinja?
Ako sve životinje odu čovek će umreti od velike usamljenosti duha. Štogod se dogodili životinjama ubrzo će se dogoditi i čoveku. Stvari su povezane.
Morate naučiti vašu decu da je tlo pod njihovim nogama pepeo njihovih dedova.tako da bi oni poštovali zemlju,recite vašoj deci da je zemlja sa vama u srodstvu. Učite vašu decu kao što mi učimo našu da je zemlja naša majka......
Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovek pljuje na tlo pljuje na samoga sebe . To mi znamo. Zemlja ne pripada čoveku, čovek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari su povezane kao krv koja ujedinjuje porodicu. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje.
Čovek ne tka tkivo života, on je samo nit u tome. Što god čini tkanju čini sebi samome. čak i beli čovek čiji Bog govori i šeta sa njime kao prijatelj sa prijateljem ne može biti izuzet iz zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća posle svega videćemo. Jednu stvar znam koju će beli čovek jednog dana otkriti: naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga Vi imate kao što želite imati našu zemlju , ali to ne možete. On je Bog čoveka i njegova samilost ista je za crvenog čoveka kao i za belog. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi škoditi zemlji jeste prezirati njenog Stvoritelja. Beli takođe trebaju prolaz možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte Vaš krevet i jedne noći ugušiće te se u vlastitom smeću.Ali u vašoj propasti svetlećete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je doneo na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao Vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni ćoškovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom.
Gde je guštara? otišla je. Gde je orao? Otišo je. To je kraj življenja i početak borbe za preživljavanje.Added (15 Jun 2011, 8:53 Am)
---------------------------------------------
INDIJANSKI ETIČKI KOD
1. Ustani sa suncem i pomoli se.Moli se sam. Moli često. Veliki duh će slušati samo ako ti govoriš.
2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vodstvo.
3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj, drugi mogi ići sa tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.
4. Ophodi se prema gostima u kući sa puno obazrivosti. Posluži ih najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima sa poštovanjem i čistošću.
5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato.Nije tvoje.
6. Poštuj sve što postoji na zemlji bilo ljude bilo biljke.
7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikad ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na lično izražavanje.
8. Nikad ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time šalješ u univezum vratiće ti se višestruko.
9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.
10. Negativne misli uzrokuju bolest uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.
11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je deo naše svetovne porodice.
12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srcai zalivaj ih mudrošću i učenjima života. Dok rastu daj im mesto da rastu.
13. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov boli, vratiće se tebi.
14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.
15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, duhovno Ja, Emocijonalno Ja i telesno Ja.
Svi trebaju biti jednako snažna,čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti da izlečiš emocionalne rane.
16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.
17. Poštuj privatnost i lični prostor drugih. ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.
18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.
19. Poštuj tuđa verska opredeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.
20. Deli svoju dobru sreću. Deli i učestvuj u davanji milostinje.
Added (15 Jun 2011, 8:54 Am)
---------------------------------------------
MOLITVA SIOUX INDIJANACA
- Dopusti da se moje ruke pune poštovanja dotaknu stvari koje si Ti stvorio.
- Izoštri moje uvo da čuje tvoj glas.
- Učini me mudrim kako bi spoznao nauk koji si Ti tajnovito stavio u svaki list, u svaki kamen.
- Tražim snage, al ne da bi nadjačao svoju braću nego da bi nadvladao svog najvećeg neprijatelja - samog sebe.
- Bože, daj mi mirnoću da podnosim stvari koje ne mogu promeniti.
- Daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga.
- Neka ne molim za smirenje moga bola već za jako srce da ga savladam.
- Neka ne tražim saveznike u životnoj borbi već da se oslonim na vlastite snage.
- Neka ne preklinjem za spas od straha već za nadu da osvojim svoju lepotu.
|
|
| |
 15404
poruka na forumu
| |
 2409
| |
REP OFF
|
|
|
post # 2 | 15.06.2011 , 2:02 PM
|
mislim da je ovo DZERONIMO
a ovo su SIJUKSI
Fajlovi:
3431068.jpeg
(14.1 Kb)
·
6767423.jpeg
(11.8 Kb)
Koji covek je covek,ako ne cini svet boljim?
|
|
| |
|
|
post # 3 | 15.06.2011 , 2:38 PM
|
Quote (sladja1)
3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj, drugi mogi ići sa tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.
15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, duhovno Ja, Emocijonalno Ja i telesno Ja.
Svi trebaju biti jednako snažna,čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti da izlečiš emocionalne rane.
svaka cast... 
Ko si ti?
|
|
| |
|
|
|
post # 5 | 16.06.2011 , 11:25 AM
|
Quote (badule) Sve je tu za SVAKU CAST. Svaka tacka.
A onda su dosli belci i doneli kojekakve bolestine,istrebljenje i vatrenu vodu...
Dalje sve znate...
Bas tako.
Stiffmaister!
|
|
| |
15404
poruka na forumu
| | |
2409
| |
REP OFF
|
|
|
post # 6 | 16.06.2011 , 2:21 PM
|
BIK KOJI SEDI
INDIJANSKI POGLAVICA
Fajlovi:
9024631.jpeg
(7.8 Kb)
·
9857844.jpeg
(5.2 Kb)
Koji covek je covek,ako ne cini svet boljim?
|
|
| |
Acta NoN Verba / Djela ne riječi.
|
|
post # 7 | 16.06.2011 , 7:36 PM
|
Znao samo ja ...... 
http://www.extracafe.rs/avatar/22/679664.jpg
http://www.extracafe.rs/avatar/87/050459.jpg
My Father was always in a good spirits,
he loved Football. It makes me a bit
sad because if he could enjoy seeing
me now, what I have achivet, that
would be a hight in his life.
BUT I AM SURE THAT
HE WATCHES OVER ME
FROM ABOVE.
CRISTIANO RONALDO ➐
|
|
| |
|
|
post # 8 | 16.06.2011 , 7:47 PM
|
Poruku je menjao/la sladja1 - Cetvrtak, 16.06.2011, 7:48 PM
|
|
| |
|
|
post # 9 | 16.06.2011 , 10:56 PM
|
sladja1, Crna Tico, da shutis 
Ko si ti?
|
|
| |
|
15404
poruka na forumu
| | |
2409
| |
REP OFF
|
|
|
post # 11 | 17.06.2011 , 5:33 AM
|
Indijanci je kolektivni naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao (Nambikwara i Ges) iz Brazila i (Shoshoni) iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci Chinook iz države Washington ili Alacaluf, Yahgan i Guato) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Asteka) iz Meksika te Inka iz Perua.
Danas su mnogi smješteni po rezervatima, osobito u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Brazilu. Prvi se put spominju otkrićem Amerike 1492. godine (Kristofor Kolumbo).
Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vrijeme (službeno) više ne nazivaju Indians nego Native Americans (američki domoroci). Nazivi Redskins ili Peaux-Rouges, odnosno Crvenokošci, podrugljivi su. U Kanadi se danas često nazivaju i prva nacija, odnosno prve nacije (ili skraćeno FN).
Indijanci su, često se kaže, djeca prirode. Ovisni su o njoj i žive u skladu s njezinim zakonima. Na cijelom području od Aljaske do Tierre del Fuego (Ognjena Zemlja) nema nijednog zabilježenog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način. Bogata mitologija američkih Indijanaca uči nas koliko oni poštuju zemlju. Ona nije ničije vlasništvo, a mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama.
Ipak da bi čovjek mogao preživjeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oprost, moli duha stabla, medvjeda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživio. Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih naučili napraviti oružje, oruđe i naučili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu.
Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštovati. Naseljavanjem bijelog čovjeka u Americi dolazi do naglog uništavanja prirode. Indijanac je odmah uočio kako on loše djeluje na prirodu. Ruše se šume, istrebljuju životinje, truju rijeke. Prvo pismo upozorenja uništavanja majke zemlje poslao je američkom predsjedniku legendarni indijanski poglavica Seattle. I dan-danas Indijanci na području brazilskih prašuma prosvjeduju kod vlade protiv uništavanja kišnih šuma, a slično i danas sjevernoamerički Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sačuva svijet divljine koji se nemilice uništava. Odjeka od onih koji su u stanju nešto poduzeti nema. Visokocivilizirani narodi izgleda nisu još dostigli stupanj svijesti američkog 'divljaka', kako ih oni vole nazivati.
Lov je jedna od osnovnih djelatnosti takozvanih 'primitivnih' naroda, nalazimo ga od vremena pojave čovjeka. Kamen i toljaga bili su glavno oružje koje se koristilo u lovu. Nekome od naših predaka palo je na pamet da nađeni kamen prilagodi i umjetnom obradom dobije od ivera nož ili da od obla kamena dobije mlat privezavši ga žilama ili kožnim trakama za drveni nastavak. Kroz povijest američkih domorodaca, još od vremena postojanja mamuta, možemo pratiti razvoj oružja američkog domoroca. Koplje, luk i strijela, tomahawk, atl-atl, puhaljka (serbatana), bola i praćka oružja su koja se javljaju u raznim krajevima Amerike. Većini društava kod Indijanaca lov je bio glavno ili jedno od najvažnijih zanimanja. Nijedno društvo nije bilo isključivo lovačko. Ne smijemo zaboraviti da Indijancima dugujemo neke od najvažnijih kultura bez kojih danas ne možemo, to su krumpir (kojega smo dobili od Inka), rajčica, grah, kukuruz i zloglasni duhan, kojime kao da su nam se osvetili za sve nepravde koje su im nanesene. Bizon je bio glavna lovina prerijskih Indijanaca, a lovio se lukom i strijelom i kopljima. Bizonovo meso Indijanci su znali konzervirati uz pomoć nekih začina i ovu smjesu čuvati u kožnim vrećicama poznatim kao parfleche. Ovakvu hranu Indijanac je nosio sa sobom prilikom dužeg odsustva. Meso je ipak u većini slučajeva nadopunjavalo biljnu hranu koje su žene pribavljale sakupljanjem ili uzgojem . Sjeverna Amerika bogata je i drugom divljači , to su jeleni, sobovi i losovi, medvjedi, ali i manja divljač, rakun, zec, dabar, vidra i ptice.
Kože i krzna bile su im potrebne za izradu odjeće, obuće, pokrivače. Neke grupe Indijanaca, osobito u hladnim predjelima živjela su uglavnom od životinjskog mesa, ali ta su plemena uz lovačko zanimanje imala i razvijen ribolov. U Južnoj Americi u područjima kišnih šuma (selvasa), lov je također jedna od važnijih aktivnosti Indijanca, i ovdje on dopunjava svoj 'stol' biljnim proizvodima oko kojih se staraju žene. Glavna su lovina ovih Indijanaca, ne računajući i značajno ribarstvo, tapir, majmuni, ptice, kornjače i druga divljač. Luk i strijela i puhaljka glavna su im oružja. Što se strijele tiče ima ih više vrsta, onih koje služe za lov na krupnu divljač, s oštrim vrhom, strijele s tupastim vrhom kojima se love ptice. Strijela koja se koristi u ribolovu ima pilasti oblik. Otrov, posebno kurare, Indijanci su koristili prilikom lova na veću divljač. Otrov timbu Indijanci bi bacali u rijeku i kada riba ispliva jednostavno bi je pokupili.
U pustinjskim i polu-pustinjskim predjelima siromašnih izvorima hrane, Indijanci bi se organizirali po malenim skupinama koje su se lakše mogle prehraniti, ovo osobito vrijedi za sjevernoamerička plemena Zapadnih Šošona, kod brazilskih Nambikwara, ili kod čileanskih Alacalufa koji su živjeli od ribe i sakupljanja priobalnih životinja.
Poljoprivreda i sakupljanje također su značajni za opstanak ovih Indijanaca. Neka plemena kao što su Muskogee, Seminole, Irokezi, kao i Quechua i Maya Indijanaca imala su veoma razvijenu poljoprivredu. Kod Maya postojao je sistem 'milpa', u Quechua se zemlja obrađivala po sistemu 'ayllu'. Ne treba zanemariti ni polja Indijanaca u bazenu Amazone, koji su znali i smrtonosno otrovne biljke naročitim postupkom pretvoriti u hranu.
To je naravno manioka, čak se i njezin otrov (cijanovodična kiselina) nije bacao nego su od njega kuhanjem pravili začin. Polja ovih plemena iz Amazonije, putopisci redovito opisuju kao veoma čista, bez korova koji bi u europskim njivama rastao po njima. Sakupljanje je prisutno svugdje gdje je prilika da se ima što sakupljati. Indijanci su sakupljali i divlje bilje, divlje plodove, gljive, sjemenke, ličinke, razne insekte (kukce) i ostalo. Na sakupljanju osobiti prosperitet imala su kalifornijska plemena čija je zemlja obilovala žirom i divljim kestenom, od čega su Indijanci Pomo, Miwok, Karok i drugi proizvodili pogačice, i prema Evi Lips, bili veoma ugojeni. I Chippewa i Menominee Indijanci sakupljali su divlju vodenu rižu, po rižinim jezerima u Wisconsinu i Minnesoti. Ova plemena Lipsova ne naziva sakupljačima nego 'narodima žeteoci', jer se ovdje nije trebalo puno truditi da bi se napunile pune torbe, svojim bogatstvom priroda je hranom opskrbljivala plemena Kalifornije i Velikih jezera.
Sakupljanje je ipak plemenima Zapadnih Šošona gotovo jedini način da prežive. Škrta priroda nudila im je tek ono što pustinja može ponuditi. Ipak oni nisu nestali s tog područja i živjeli su od njenih darova sve do zatvaranja u rezervate.
nstitucije i obrasce kulture koje nalazimo kod Indijanaca obiju Amerika, nalazimo širom svijeta. Klan i pleme, tajna društva, parnu kupelj, tabu ili matrifokalnost i drugo nalazimo po raznim dijelovima zemlje. Institucije klanova nalazimo i u Africi, i u Australiji, Amerikama, kao i u Škotskoj. Kod Planinskih Škota što su iz Irske emigrirali oko 375. i koji su zamijenili Pikte, klan označava obitelj s istim imenom (prezime), u stara vremena on nije bio prisutan u nizinskom području. Nalazimo ga kod snažnih i velikih plemena (septova), nezavisnih i često u ratu jedni protiv drugih.
Kod Indijanaca je klan sastavni dio dualnih polovica, obično dvije, koje se najčešće označavaju pojmom fratrija ili bratstvo. Polutke, ili dualne polovice su suparničke, i one su najčešće egzogamne upravo kao i klanovi od kojih su sačinjene. Od ove uobičajene podjele plemena odudaraju neke grupe kao što su Delaware Indijanci, podijeljeni na nešto što Morgan naziva 'praklanovima', Took-seat ('round paw,' 'wolf' ), Pokekooungo ('crawling,' 'turtle') i Pullaook ('non-chewing,' 'turkey'), što je postalo sinonim za 3 grane Delawara: Munsee, Unami, i Unalachtigo. One imaju svoje totemske ambleme i za Brintona one nisu klanovi. Morganovi 'praklanovi' Delavaraca podijeljeni su na 12 klanova, od kojih su u njegovo doba Kornjačama (Turtle) dva klana izumrla. Slična odudaranja od klasičnih dualnih organizacija kod Indijanaca nalazimo i u Južnoj Americi. Kod proslavljene irokeške konfederacije, labavog saveza plemena, labavog jer su u svemu bili neovisni što se nije ticalo općeg dobra, znači konfederacije, 'sachemi' su birani uvijek iz istih klanova, i uvijek jednaki broj, koji stupanjem na dužnost, prima titulu, koja mu automatski postaje i osobno ime. Od svih rangiranih sachema dva su mjesta uvijek ostajala nepopunjavana, ali se ponašalo kao da oni tamo sjede. To su sachemski položaji Hiawathe i Deganawide, osnivača saveza 'Duge kuće' koji su ujedinili pet naroda i iskorijenili kanibalizam.
Dualnu polovicu nalazimo kako je rečeno na oba američka kontinenta. Kod Boróro Indijanaca, postoji osnovna podjela na ove dvije glavne fratrije podijeljenih svaka na po 4 klana. Članovi klanova prema oznakama na ' ba ' navlakama za ud, napravljenih od lišća palme babassu, odmah znaju kojem klanu pripada, ona je u obliku grba. Bororoi su matrilinearni kao i Irokezi, a kod Boróroa ženidba je zabranjena unutar 4 klana jedne polovice. Dječak nakon obreda inicijacije napuštaju majčinu kuću i postaju muškarci. Tada oni prvi puta dobivaju labrete (usneni nakit) i spomenuti 'ba', kojega su izgleda proizvodile žene. –Kružni oblik sela još je jedan vid kulture raširen među mnogim Indijancima, kao takvog nalazimo ga i kod Kiowa i Siouxa i drugih prerijskih plemena, ali i na mnogim mjestima u južnoj Americi kao što su Gé Indijanci i kod Boróroa, ali ga nema na nekim mjestima kao na sjeveru kod raznih Arawaka, gdje se selo sastoji od jedne ili dvije velike komunalne kuće, strmih krovova.
Boróro selo dijeli se na polovice Cera (Ečeráe; oblik množine) i Tugare, a što je dobro opisao Lévi-Strauss. Cera je sjeverna polutka, a nasuprot je Tugare. Klanovi Cere raspoređeni su po kućama s istoka na zapad (prema Albisettiju) i teku redom badegeba cobugiwu ili gornje poglavice, bokodori (veliki tatu), ki (ili kíe u Enciklopediji Bororo) odnosno tapir, i badegeba cebegiwu (donje poglavice). Prema mitu polutka tugare prepustila je polutki cera da daju poglavice, što Lévi-Strauss i proučava analizirajući mit o junaku Baitigogou. Na drugu stranu kod polovice tugare idu sa zapada na istok i to redom iwaguddu (ptica gralha azul ili plava ptica; Uroleuca cristatella), arore (gusjenica), apiboré (palma acuri; Attalea speciosa) i paiwoé ili paiwé (guariba-majmun; Alouatta sp.).
Slične običaje zabrane ženidbe unutar klana nalazimo kod matrilineatnog Kamilaroi plemena s rijeke Darling u Australiji, koji imaju 6 klanova ali i posebnu podjelu na 4 muške i 4 ženske klase, a stanje je sljedeće: Muška ženidbena klasa Ipai može tražiti partnera samo u ženskoj klasi Kapota, dalje imamo Kumbo s Mata, Muri s Buta i Kubi s Ipata. Ovo su ženidbene klase i nisu klanovi, osam klanova Kamilaroa su Duli (iguana), Murira ili klokan, Nemi ili oposum, Dinoun ili emu, Bilba ili bandikut i Nurai ili crna zmija. I unutar Iroquois konfederacije iz New Yorka, pa uključujući i Tuscarora Indijance, sva plemena osim Mohawka i Oneida bijahu razdijeljena na dvije fratrije. Kod Mohawka i Oneida fratriju ne nalazimo, nego nešto slično što smo vidjeli kod Delawaraca. Kod meksičkih Asteka iz doba Tenochtitlana i konkviste grad je bio podijeljen na 4 zasebna dijela. Oni su imali različitu nošnju, posebne zastave i u rat su išli kao odvojene grupacije. Na ovaj su se način Asteci odmah razlikovali. Kod Tlaxcalteca, njihovih neprijatelja, nalazimo vjerojatno identičnu situaciju. U rat se išlo po 'bratstvima' ili 'plemenima', što nije utvrđeno, a svako je imalo posebnu nošnju i zastavu. Isto su vjerojatno razmišljali i Bororo Indijanci koji su klansku pripadnost obilježavali navlakama za ud, ali i po peruškama za strijele u obliku grba. Ukradena stvar odmah bi bila otkrivena jer je svaki klan imao različite grbove.
Konfederacije
Vječiti ratovi i opasnosti od uvijek mogućih napada, poznatih ili nepoznatih plemena ili pljačkaških bandi, tjerala su ova plemena u saveze. To su bile konfederacije. U Sjevernoj Americi nalazimo konfederacije osobito istočno od Mississippija. Tako imamo da su 'plemena' u stvari konfederacije, to su u Atlantskom primorju i zaleđu (Sjeveroistočne Velike šume): Powhatan, Nanticoke, Metoac, Iroquois, Abenaki, Pennacook, Wappinger, Wampanoag, Narragansett i još neki. Na Jugoistoku kod ratarskih plemena Muskhogean nalazimo konfederaciju Creek, zapadno od njih 3 Caddo konfederacije: Kadohadacho, Hasinai i Natchitoches. I njihov izdanak Crni Poni (Black Pawnee ili Arikara) bili su konfederacija. Pawnee su bili konfederacija od 4 bande. Na preriji neprijatelji Pawneeja, konfederacija su bili Sioux Indijanci, i njima zapadni Indijanci Blackfoot. Na krajnjem zapadu uz Pacifičku obalu nalazimo na 22 plemena Nootka od kojih je konfederacija bila poznata kao Aht. Savezna plemena bila su zastupana od svojih poglavica na plemenskim vijećima, a o svemu lokalnom odlučivali su sami. Nelojalnost konfederaciji povlačila je konzekvence. Tako su Oneida Indijanci, iz saveza Irokeza, morali biti preseljeni čak u Wisconsin, što je američka vlada i učinila, kako bi ih spasila osvete veoma zloglasnih irokeških ratnika. Konfederacija Iroquois, nije imala saveznika. Bili su u ratu sa svim ostalim Indijancima njima nesrodnim, ali i u ratu sa svim irokeškim plemenima, koja nisu bila u savezu s njima. Zbog ovoga su i stradali gotovo svi irokeški narodi što su ih okruživali, osim Cherokeeja koji su živjeli predaleko na jugu, a i previše moćni. Irokeze su na jugu zaustavila tek snažna plemena Čerokija i Catawba, na sjeveru ratoborna plemena saveza Abenaka, a napose borbeni Sokoki, čija je povijest jedan dugački rat, a jedini saveznici njihovi prijatelji Francuzi
Pripadnost jednoj etno-lingvističkoj skupini ne znači da imaju i sličnu materijalnu kulturu, ona je vjerojatno uvijek uvjetovana prilikama u kojima žive. Na Sjeverozapadnoj obali u zemlji Indijanaca Kwakiutl, Nootka, Tlingit, Tsimshian Bella Coola, Haida, Quileute, Skokomish, Chinook i Coast Salish, pa i južnije, u zemlji što je naseljavaju Indijanci iz Oregona i Kalifornije: Coos, Alsea, Yaquina, Tututni, Karok, Wiyot i Yurok, govorimo o kulturi Sjeverozapadne obale.
Plemena ovih Indijanaca pripadaju u desetak etno-lingvističkih porodica koja su razvila jednu vrst kulture. To je kultura orijentirana moru i kanuima. Riba ima veliku ulogu u njihovoj prehrani, i bili su dovoljno bogati, da si mogu priuštiti bogatiji društveni život, razviti umjetnost u drvorezbarstvu, tkanju, pa i da budu oholi u svojim ceremonijama potlatcha, u kojima se nemilice trošilo, dijelilo i uništavalo bogatstvo, i na taj si način priskrbio ugled. Što je priroda bila darežljivija, ovi su ljudi uspjeli izgraditi bogatije društvo. Haide, Tsimshiani, Kwakiutli i Nootke, spadaju svakako u najbogatije.
No, ova društva nisu baš bila toliko romantična, kako bi se pomislilo na prvi pogled. Bila su to i društva koja su prakticirala ropstvo, imali su niz neobičnih običaja, a bilo je i ljudožderstva. McDowell drži da su antropofagiju prakticirala mnoga Sjeverozapadna plemena, tajno društvo hamatsa kod Kwakiutla ostatak je tih običaja. Običaje antropofagije Kwakiutla izučio je Jim McDowell, i opisao u svom djelu Hamatsa: The Enigma of Cannibalism on the Pacific Northwest Coast. Heinrich Zimmerman, njemački mornar što je služio na ' Resolution 'u kapetana Jamesa Cooka, piše u svom publiciranom žurnalu za Mowachaht Indijance sa zaljeva Nootka na otoku Vancouver da 'suše ljudsko meso koje su jeli s užitkom i molili ih da probaju i oni'.
O brutalnostima nekih običaja Sjeverozapadnih Indijanaca piše i engleski kapetan James Strange, koji 1778. posjećuje Nootka Sound, kojemu je Callicum, zet poznatog poglavice Maquinna, pokušao prodati tri šake i glavu, govoreći mu da je to dobro za jesti. O običajima kanibalizma stizale su vijesti sa sviju strana svijeta. U Americi je, izgleda, bilo kanibalizma u raznim kulturnim područjima.
Nalazimo ga i kod Irokeza, gdje se provodilo kod Mohawk Indijanaca, a možda i drugih plemena, ali prije uspostave saveza Haudenosaunee. Na preriji ga znamo kod Pawnee Indijanaca, a Dr. William Jones, kaže da su ga poznavali i Leech Lake Chippewa. Kod Skidi-Pawnee Indijanaca, običavali su žrtvovati djevojke Jutarnjoj zvijezdi Ho-Pir-i-Kuts (Morning Star), kasnije je ovo ukinuo poglavica Petalesharo. Pawnee pripadaju porodici Caddoan Indijanaca, srodni su Caddoima, i za njih se zna da su prakticirali kanibalizam i žrtvovanja. Pawnee su bili jedino prerijsko pleme koje je prinosilo ljudske žrtve, sjeverno od Meksika. Kanibalizam su Pawnee donesli sa sobom vjerojatno iz zemlje Caddo Indijanaca. Ratnik koji se u borbi pokazao hrabro Pawnee-neprijatelju biti će najvjerojatnije pojeden. Plemena Pawnee i njima nesrodni Shawnee iz grupe Algonquian, upravo su na zlu glasu zbog kanibalizma. Svladanom neprijatelju Pawnee će pojesti i srce i mozak, hrabrost neprijatelja, vjeruju oni, preći će tako na njih. Mozak se jeo kao bi se stekla inteligencija neprijatelja. Sličnih običaja nalazimo kod raznih plemena širom svijeta.
Ovaj obrazac jedenja srca i mozga ubijenog neprijatelja nalazimo kod svih lovaca na glave, i veoma poznatih Dajaka iz Azije i strašnih Carib Indijanaca iz Malih Antila. –Ništa manje opasni bijahu i veoma civilizirani Asteci, kod kojih se srce žrtvovalo bogovima, a meso bi bilo razrezano i razdijeljeno narodu. Mitove o kanibalizmu nalazimo širom Amerike, sve do Ognjene Zemlje gdje se govori o divu-ljudožderu.
Endokanibalizam, jedan je od oblika antropofagije koje nalazimo kod plemena Južne Amerike, spominje se kod nekih Yanomama iz Roraime, kod njima udaljenih Indijanaca Maxubi u Rondôniji o kojima piše nesretni Fawcett, pa dalje kod Panoan plemena Amahuaca, s čime je bila upoznata Gertrude Evelyn Dole (1915-2001).Maxubí
Zemljopisno-klimatski uvjeti uvjetovali su nastanku više kulturnih pojaseva na području Sjeverne Amerike.
Subarktički Indijanci (vidi) (Subarctic Indians), u Kanadi i Aljaski, gdje nalazimo plemena Atapaskana i Algonquian Indijanaca. Najpoznatija plemena toga područja su Montagnais, Naskapi, Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena. Kultura ovih Indijanaca je prilično slična. Njezini česti simboli su krplje, kanu, toboggan, snježne naočale. Odjeća je krznena. Lov i ribolov glavno je zanimanje ovih Indijanaca.
Indijanci Sjeverozapadne obale (vidi) (Northwest Coast Indians). Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Sjeverne Amerike. Oni nastavaju područje uz Pacifičku obalu Sjeverne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaljeva Yakutat u Aljaski na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim skupinama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Washingtona. Društva s juga ovog područja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnji cedrovih kuća s krovovima na dvije vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtača (koji su često nevjerojatno skupi), orijentiranost moru, izgradnja drvenih velikih kanua, ropstvo, i nadasve veoma poznate rastrošne svečanosti 'potlach'.
Indijanci Platoa (vidi) (Plateau Indians). Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u području rijeke Columbije. Ovdje je raširena kultura ribara (može se govoriti o pravim ichtyophazima, jedačima riba s veoma slabim zubima) i kopačima korijenja camas i shanataque (ili 'Indian Thistle' Cirsium edule) Plemena ovog područja pripadaju grupama Shahaptian (Umatilla, Tygh, Tenino, Yakima, Nez Percé, Palouse, Walla Walla), Waiilatpuan (Cayuse, Molala), Salishan (Shuswap, Lillooet, Ntlakyapamuk, Spokane, Coeur d’Alêne, Kalispel, Okanogan, Nespelem), Kitunahan (Kutenai), Chinookan (Wasco Wishram i Dog River Indijanci ili Cascade), Lutuamian (Modoc, Klamath) i Athapaskan (Nicola ili Stuwihamuk; koji danas govore thompson jezikom). Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.
Kalifornijski Indijanci (California Indians). Kako samo ime kaže ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipičnu kulturu sakupljača žira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Sjeverozapadne obale. Ova pleme više-manje su malena, podijeljena po brojnim plemenima i oskudno obučena. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca Eva Lips, navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od kojega naročitim postupkom dobivaju brašno i peku pogačice 'acorn bread', odnosno kruh od žira. Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwa’ala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupeño, Luiseño, Cahuilla, Juaneño, Gabrieleño, Nicoleño, Fernandeño, Serrano.
Indijanci Velikog Bazena (vidi) (Great Basin Indians). U području Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predjelima, Nevada) siromašna sakupljačka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korijenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istočno od njih u područjima Utaha, Wyominga i Colorada Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljačkaške bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih rođaka. Ove Šošone klasificiraju u Numic-govornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: Northern Paiute, Owens Valley Pajuti, dvije grupe Mono Indijanaca i pleme Bannock iz Idaha. Središnjoj skupini Numica pripadaju Western Shoshoni, Indijanci Panamint ili Koso, Gosiute, Wind River (njihov su ogranak Komanči /Comanche/), i Indijanci Weber Ute (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili Južne) Numic-govornike pripadaju: Northern Ute, Southern Ute, Tumpanogots, Pahvant, Fish Lake Juti, Red Lake Juti, Kawaiisu, i bande Južnih (Southern) Paiuta: Las Vegas Pajuti, Shivwits, Uinkarets, Moapa i Chemehuevi.
Jugozapadni Indijanci (vidi) (Southwest Indians).Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe Yumanskih i Pimanskih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena s pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zuñi, šošonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apačka plemena kao i Papago su nomadi.
Prerijski Indijanci (vidi) (Plains Indians). Oni su stanovnici prerija, područja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do južnog Teksasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešći otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: Plains Cree, Assiniboin, Blackfoot (Crna Stopa), Gros Ventre, Hidatsa, Vrane (Crow), Mandan, Cheyenne, Arikara, Teton, Santee Sioux, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Comanche.
Indijanci Sjeveroistočnih šuma (vidi) (Northeast Woodland Indians). Indijanci Sjeveroistočnih šuma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina 'wigwama', velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i kokice 'pop corn' koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su Irokezi (Iroquois), Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mahican (poznati Mohikanci), Metoac, Powhatan (kod nas poznati po crtiću o djevojci Pocahontas), Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi.
(Southeast Indians). Ovo područje
obuhvaća jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istočnog Texasa, na sjever do unutrašnjosti Virginije. Jugoistočna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova svečanost 'Green Corn Dance' ili 'Ples zelenog kukuruza'. Neka od ovih plemena poznavali su i hambare u koje, po Evi Lips, 'nije mogao ući ni miš'. Plemena ovog područja pripadaju porodicama Muskhogean (po novijoj ortografiji Muskogean), Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tonikan. Glavna plemena su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayogoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama, Tohome, Eufaula, etc.
Mezoamerički Indijanci Amuzgo, Cakchiquel, Ch'ol Maya, Matlatzinca, Mixe, Mixtec, Nahuatl/Aztec, Itza Maya, Oaxaca Chontal, Pipil, Popoluca, Tabasco Chontal, Tlahuica, Toltec, Yucatan Maya, Zapotec, Zoque
Indijanci karipskog područja Pripada mu Veliki i Mali Antilijužni diio Srednje Amerike i jug Floride. Plemena: Arawak, Bokotá, Boruca, Bribri, Buglere, Cabecar, Carib, Changuena, Corobici, Cueva, Cuna, Dorasque, Garifuna, Guajiro, Guaymi, Guetar, Inyeri, Island Carib, Maleku, Miskito, Move, Murire, Paraujano, Pech, Rama, Shebayo, Taino, Teribe, Voto.
Indijanci Srednje Amerike
Središnji Meksiko (Central Mexico) Predstavnici: Nahuatl, Otomí, Chontal, Ixcatec, Tarascan, Mixtec, Zapotec.
Obala Vera Cruza (Vera Cruz Coast) Predstavnici: Totonac, Tamaulipec, Huastec, Popoluca.
Poluotok Yucatan (Yucatan Peninsula) Predstavnici: Yucatec, Mazatec, Mopán.
Južne ravnice (S: Lowlands) Predstavnici: Zoque, Tzeltal, Tzotzil, Lacandon, Quiché, Ixil, Itzá, Misquito, Jicaque.
Južne planine (S. Highlands) Predstavnici: Pipil, Xinca, Achi, Lenca, Nicarao, Nicoya, Ulva, Rama, Boruca, Guaymí, Cuna, Talamanca.
Veliki Antili (Greater Antilles) Predstavnici: Ciboney, Sub-Taino, Taino, Ciguayo
Mali Antili (Lesser Antilles) Predstavnici: Island Carib, Igneri.
Južnoamerički Indijanci
Sjever (Northern) Predstavnici: Choco, Chibcha, Caquetio, Tairona, Guajiro, Mompox, Timote, Achagua, Yaruro, Otomaco, Guamontey, Guahibo, Saliva, Cumanagoto.
Gvajansko gorje (Guiana Highlands) Predstavnici: Arawak, Warao, Galibi, Tirio, Wapishana, Oyana.
Amazon (Amazon) Predstavnici: Bora, Cubeo, Yanomami, Wai-Wai, Jívaro, Barauana, Apalaí, Tupinamba, Yagua, Xipibo, Kanamari, Maue, Munduruku, Kayapo, Amahuaca, Mashco, Tacana, Siriono, Chiquito, Paressi, Nambikwara, Bakairi.
Brazilsko visočje (Brazilian Highlands) Predstavnici: Xavante, Boróro, Guato, Guarani, Tupí, Kaingang, Tupinamba, Botocudo, Caiapós do Sul, Xakriaba
Ande (Andes) Predstavnici: Aconipa, Cayapa, Manta, Tumbes, Huancavilca, Chincha, Huanca, Quechua, Aymara, Atacama, Diaguita, Mapuche.
Gran Chaco (Gran Chaco) Predstavnici: Chiriguano, Zamuco, Chamacoco, Lengua, Toba, Mataco, Chane, Chulupi, Mocovi, Tonocoté, Abipón
Pampas (Pampas) Predstavnici: Huarpe, Charrua, Chana-Mbegua, Querandi, Minuane, Puelche, Pehuenche, Poya, Tehuelche.
Ognjena Zemlja (Tierra del Fuego) Predstavnici: Chono, Alacaluf, Yahgan, Ona, Haush.
Fajlovi:
5846969.jpg
(16.6 Kb)
·
4019033.jpg
(16.8 Kb)
·
1446790.jpg
(16.0 Kb)
·
9081596.jpg
(18.2 Kb)
Poruku je menjao/la badule - Petak, 17.06.2011, 5:36 AM
Koji covek je covek,ako ne cini svet boljim?
|
|
| |
|
|
Acta NoN Verba / Djela ne riječi.
|
|
post # 14 | 20.06.2011 , 1:03 PM
|
Vrabac koji leti 
http://www.extracafe.rs/avatar/22/679664.jpg
http://www.extracafe.rs/avatar/87/050459.jpg
My Father was always in a good spirits,
he loved Football. It makes me a bit
sad because if he could enjoy seeing
me now, what I have achivet, that
would be a hight in his life.
BUT I AM SURE THAT
HE WATCHES OVER ME
FROM ABOVE.
CRISTIANO RONALDO ➐
|
|
| |
15404
poruka na forumu
| | |
2409
| |
REP OFF
|
|
|
post # 15 | 21.06.2011 , 0:30 AM
|
I na kraju glupi Ameri pobise tolike ljude i sabishe ih u rezervate,kao u kaveze...
Koji covek je covek,ako ne cini svet boljim?
|
|
| |
|
|
post # 16 | 18.09.2011 , 9:37 AM
|
Mislim da stvarno jesu pametni
Upornost je osobina upornih.
IM BACK BITCH !
|
|
| |
Sijam i u mraku :)
|
|
post # 17 | 18.09.2011 , 10:08 PM
|
jaoooo mene mrzi sve ovo da citam, al tvrdim da su mnogo pametan narod.... najvise volim njihovu muziku takoo me opusta... ima ih u knez mihailovoj, svira par njih... amerikanci su unustili nesto predivno...
''Na internetu možeš biti bilo ko. Žalosno je što većina biraju da budu idioti.''
''Kad naidjem na neku prepreku u životu, preskočim je. Pa se vratim i preskočim je još jednom. U inat.''
|
|
| |
|
|
post # 18 | 19.09.2011 , 0:43 AM
|
Quote (MarijanaBK1) jaoooo mene mrzi sve ovo da citam
barem ispravi naslov teme, najpametniji sastavljeno 
_________________
kako badule već reče, puškama i topovima ih istrijebiše i onaj mali ostatak staviše u (kaveze), žalosno zaista, a taj narod i njihov stil života se nije mijenjao od postanka  |
|
| |
Sijam i u mraku :)
|
|
post # 19 | 19.09.2011 , 7:21 AM
|
Quote (Almir_) barem ispravi naslov teme, najpametniji sastavljeno
videla sam i ja da je pogresno napisano, ali ja ne mogu da ispravim, ja sam VIP, kad vidi neki admin ispravice...
''Na internetu možeš biti bilo ko. Žalosno je što većina biraju da budu idioti.''
''Kad naidjem na neku prepreku u životu, preskočim je. Pa se vratim i preskočim je još jednom. U inat.''
|
|
| |
|
|
post # 20 | 26.07.2012 , 11:54 PM
|
da su indijanci najpametniji nebi ziveli kao domoroci po satorima,neg bi imali vile pre nego sto je otkrivena amerika....
"Ja sam svoju glavu dao za svoju riječ!"
|
|
| |
|
